U ovom radu prikazani su rezultati etnobotaničkog istraživanja tradicionalnog korištenja samoniklog jestivog bilja na području općine Kršan, provedenog tijekom 2017. i 2018. godine. Ukupno je dokumentirano 107 biljnih vrsta (od toga 17 kultiviranih vrsta), u prosjeku 26 vrsta po jednom intervjuu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se najveći broj samoniklih biljaka najčešće koristi kao: sirove salate ili kuhano povrće (37 vrsta), sirovo divlje voće (24 vrste), svakodnevni / ili medicinski čajevi (18 vrsti), začinske biljke (4 vrste), a 7 vrsta ima specifičnu medicinsku uporabu. Pored najčešće spominjane vrste povrća, popularne šparoge (Asparagus acutifolius L.), zanimljiva je i vrlo česta konzumacija šparogama sličnih biljaka čiji se mladi izdanci jedu sirovi, kuhani ili u mješavini s kokošjim jajima: Ruscus aculeatus L., Clematis vitalba L., Tamus communis L. i Humulus lupulus L. Zabilježena je i hrana korištena u vrijeme velike gladi (za vrijeme 1. i 2. svjetskog rata), primjerice Quercus ilex L. Posebna karakteristika lokalne gastronomije je kiseljenje mladih izbojaka Ruscus aculeatus L., kao i kiseljenje Portulaca oleraceae L. koje koriste kao salatu / prilog mesnim jelima tijekom zime. Uz spomenute vrste najčešće korišteno povrće je: Foeniculum vulgare L., Urtica dioica L., Taraxacum officinale L., Cichorium inthybus L. i Sonchus oleraceus L. Najčešće korišteno divlje voće je: Rubus ulmifolius L., Juniperus oxycedrus L., Cornus mas L., Morus nigra L., M. alba L. i Sorbus domestica L. Upotreba nekultiviranog povrća duž Mediteranskog dijela Hrvatske još je uvijek relativno česta, iako je u opadanju, kao i u cijeloj Europi i na globalnoj razini.