Cilj je rada izdvojiti i izložiti segmente filozofije politike kruga francuskih enciklopedista te prikazati i naglasiti njezin utjecaj na stvaranje uvjeta za Francusku revoluciju. Francuska revolucija nipošto nije jedinstvena u svojem određenju i ne može se svesti isključivo na 1789. godinu, već je naprotiv, prema domašaju i raznolikosti političkih ideja trajala znatno dulje i bila sačinjena od mnoštva različitih i ambivalentnih zahtjeva koje su iznosile različite idejne i političke grupacije inspirirane djelima francuskih prosvjetiteljskih filozofa. Rad će se ograničiti na one koji su prema raznolikosti ideja i svojem međusobnom suprotstavljanju presudno utjecali na budući izgled francuske države (Voltaire, Montesquieu, Rousseau). Voltaire s koncepcijom deizma i tolerancije te Montesquieu s teorijom podjele vlasti i parlamentarizmom ostali su u okvirima engleskoga političkog sustava. J.-J. Rousseau se, nasuprot njima, razradom koncepcije opće volje (volonté générale) i teorijom demokratske republike (republikanizma) te kategorijama narodne suverenosti i domoljubnoga odgoja, koje su u potpunosti dovršile revoluciju, po domašaju i utjecajnosti izdvojio, i u tome smislu otišao korak dalje od svojih suvremenika i enciklopedista te svojim utjecajem poveo stvarnu revoluciju.