Rad na daljinu postao je prevladavajući način obavljanja rada tijekom trajanja pandemije bolesti COVID-19, zbog čega se promijenio i način na koji promišljamo o radu. Ipak, postojeća pravila EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nisu osmišljena na način da se u njih uklopi koncept rada na daljinu, s praktičnim shvaćanjem načela lex loci laboris. Tijekom pandemije Europska komisija je inicijalno suspendirala pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se spriječile iznenadne promjene za radnike, što je dovelo do neželjenih posljedica i potencijalne diskriminacije radnika koji se kreću unutar Europske unije. Suočavanje s navedenim problemima uključuje nekoliko mogućnosti: izmjenu pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, drukčije tumačenje postojećih pravila ili sklapanje bilateralnih odnosno multilateralnih ugovora. Nedjelovanje u tom smislu moglo bi dovesti do kontinuirane diskriminacije od strane trgovačkih društava (poslodavaca). Ako se ne poduzmu nikakve pravne mjere, trebalo bi barem predvidjeti zajednički pristup u okviru Administrativne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, a kako bi se osigurala ujednačenost na razini Europske unije. Čini se da nedavni razvoj u okviru Administrativne komisije ide u tom smjeru.