U praonicama bolničkog rublja vrlo je važno uz dobar učinak pranja postići i zadovoljavajući dezinfekcijski učinak, zbog pristutnosti U mnogih vrsta patogenih organizama. Iako je najvažnije postići dezinfekcijski učinak u procesu pranja, potrebno je održavati razinu higijene u dijelovima praonice gdje se tretira čisto i dezinficirano rublje. To je potrebno radi sprječavanja ponovne kontaminacije s patogenim mikroorganizmima iz okoline, poglavito prilikom rukovanja tekstilijama u procesima kao što su glačanje, slaganje, pakiranje i sl. U ovom je radu istražena razina higijene u praonicama bolničkog rublja u Sloveniji i Danskoj, kao i razina higijene tekstilija iz prehrambene industrije u Sloveniji i Norveškoj. Razina higijene opranih tekstilija u Sloveniji ispituje se prema njemačkom RAL-GZ 992, sustavu kontrole kvalitete koji se temelji na preporukama Robert Koch Instituta, europskom standardu RABC i HACCP-načelima. Za danske praonice rublja određuju se ukupni broj bakterija i broj enterobakterija na kritičnim kontrolnim točkama, a stupanj higijene u Norveškoj se određuje na temelju broja aerobnih bakterija, broja koliformih bakterija i broja E. coli na kritičnim točkama. Rezultati istraživanja pokazali su da je primjena stručnih mjera čišćenja i dezinfekcije od osoblja u praonici je najznačajnija u postizanju zadovoljavajuće higijene i da je dezinfekcijski učinak u procesu pranja preliminarni uvjet za dezinficirane tekstilije.