HNS-ov prijedlog izmjene Izbornog zakona, nakon što je Ustavni sud donio odluku na temelju pritužbe Dr. Bože Ljubića, samo je jedan, ali odlučan korak u smjeru poboljšanja političkog položaja hrvatskog naroda u Federaciji BiH. Inicijativa koju su hrvatski zvaničnici i predstavnici nedavno pokrenuli i uveli u javne rasprave, dočekana je u odgovarajućim bošnjačkim krugovima s velikim protivljenjem i jednodušnom ocjenom da se radi o opasnom pothvatu koji prijeti samim temeljima države. U stvari ono što je odbačeno jeste razlog za koji se sluti da stoji iza ove inicijative: sve žalbe o političkom statusu hrvatskog naroda su lažne i neopravdane HNS-ov prijedlog očito prijeti da uvede u postojeće pravno-političko ustrojstvo Federacije nešto što sije paniku među onima kojima je stalo da očuvaju status quo (tj. nesimetrične odnose moći između dva konstitutivna naroda). Čini se da su oponenti posve svjesni o čemu se tu radi i što se ne smije dopustiti: Hrvati, ne tek kao zbir građana pojedinaca, nego kao poseban narod kojemu pripadaju grupna prava. Suprotstavljena su zapravo dva nepomirljiva nazora na ustavnu strukturu dane političke zajednice, pri čemu oba imaju jasno etno-nacionalno obilježje. Dilema stoga glasi: treba li Federacija BiH biti nešto kao jedna-nacija-entitet ili istinski višenacionalni entitet, tj. federacija u pravom smislu riječi?