Predmet su ovoga rada hrvatski, ruski i njemački frazemi s pojedinim metalima kao kompo-nentom. Metali su najrasprostranjenija skupina kemijskih elemenata u prirodi, ali i najraspros-tranjenija vrsta materijala koje su razne civilizacije upotrebljavale tijekom povijesti. Unatoč tome u frazeologiji se triju proučavanih jezika kao komponente pojavljuju samo sljedeći metali: zlato, željezo, živa, olovo i srebro. Cilj je ovoga rada pokazati u kojoj je mjeri sim-bolika navedenih metala utjecala na stvaranje frazeološkog značenja, a potom ispitati postoje li semantički ekvivalentni frazemi s navedenim komponentama u hrvatskom, ruskom i nje-mačkom. Kroz primjere upotrebe prikupljenih frazema u kontekstu ukazuje se na sličnosti i razlike njihovoga značenja u trima jezicima. Analizom prikupljenog frazeološkog korpusa u jezičnom trokutu pokušat će se dati odgovor na pitanje u kojoj se mjeri osobitosti nacionalnih kultura podudaraju, a u kojoj se razlikuju.