Ovaj rad ima istraživačku svrhu pripreme opisa dnevnoga reda političkog odlučivanja u Hrvatskoj te javnopolitičkih tema koje se na njemu nalaze. Usmjeren je na razinu odlučivačke agende koja, u usporedbi sa sveobuhvatnom, društvenom i institucionalnom agendom, sadržava najmanji broj tema, koje su najpreciznije formulirane i koje dobivaju najintenzivniju pozornost političkih elita i javnosti. U radu se pozornost posebice posvećuje raznovrsnosti odlučivačke agende. Raznovrsnost političkog dnevnog reda ili agende ovisi o distribuciji političke pozornosti po temama javnih politika. Raznovrsnost je viša kada se na dnevnom redu nalazi veći broj tema i kada je politička pozornost manje koncentrirana na pojedine teme. Analiza je utemeljena na bazi akata objavljenih u Narodnim novinama, proizvedenoj u sklopu istraživačkog projekta POLIPTIH. Više od 30.000 jedinica analize, naslovi svih akata Sabora, predsjednika, Vlade, ministarstava i Vladinih ureda od 1990. do 2015. kodirani su prema shemi kodiranja CAP, poznatom međunarodnom šifrarniku javnopolitičkog sadržaja, s 21 glavnom kategorijom i 214 potkategorija. Materijal je kodiran prema pravilima kvantitativne analize sadržaja te analiziran deskriptivnom statistikom. Komparativna analitička strategija okrenuta je usporedbi raznovrsnosti zakonodavne i egzekutivne odlučivačke agende, odvojeno od predsjednika i Vlade. Rezultati pokazuju da je odlučivačka agenda predsjednika najmanje raznovrsna, što je u skladu s predsjedničkim ovlastima. Parlamentarna odlučivačka agenda raznovrsnija je od predsjedničke, no ipak manje raznovrsna od odlučivačke agende Vlade. Takozvane temeljne funkcije vlasti – obrana, vanjski poslovi, ekonomske politike, ustrojstvo političkog sustava i vladavina prava – na hrvatskoj odlučivačkoj agendi su najzastupljenije, a socijalne politike i pitanja ljudskih prava značajno su podzastupljena među javnopolitičkim temama političkog odlučivanja u Hrvatskoj.