Tijela za provedbu zakonodavstva moraju imati odgovarajući alat za zadržavanje podataka kako bi na neki način održala korak u borbi protiv terorizma i teškog kriminaliteta. Zadržavanje podataka je na razini Europske unije apsolutni osnovni element u toj borbi, no mora postojati odgovarajući balans između temeljnih prava, prava na privatnost i zaštite osobnih podataka i daljnjeg rada na sigurnosti građana. Daljnja mogućnost zadržavanja podataka od iznimne je važnosti za sigurnost građana, posebice u pogledu sprječavanja, istraga, otkrivanja i progona kaznenih djela te obrane i zaštite javne i nacionalne sigurnosti. S druge strane, zadržavanje podataka predstavlja ograničenje ljudskih prava zajamčenih Poveljom EU-a o temeljnim pravima (pravu na poštovanje privatnog života i komuniciranja, pravu na zaštitu osobnih podataka i pravu na slobodu izražavanja). Cilj je ovog rada prikazati povijest zakonodavstva kojim se EU pokušava suočiti s problematikom borbe protiv terorizma, reformom područja zaštite podataka koja je nužno potom uslijedila kroz paket raznih zakonodavnih rješenja, presudama Suda EU u odnosu na Direktivu o zadržavanju podataka i njenim poništenjem te trenutačnim stanjem u raspravama koje su uslijedile. S tehničkog aspekta bit će prikazane mogućnosti usklađivanja, prikupljanja, obrade i pohranjivanja velikih količina podataka koji mogu poslužiti za identifikaciju osoba te kao takve moraju biti usklađene s Uredbom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka) i Direktivom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (tzv. Policijskom direktivom). Kao mjere zaštite podataka u smislu navedenih propisa obradit će se šifriranje (enkripcija), anonimizacija te pseudonimizacija, uzimajući u obzir njihove prednosti i nedostatke. Obradit će se i zakonodavstvo vezano uz postupanje s podacima te koncept tehničkog rješenja koje bi imalo mogućnosti ograničavanja obrade podataka i omogućilo nadzor nad postupanjem s podacima.