Zgrade izgrađene prije nekoliko desetljeća veliki su potrošači toplinske energije, a samim tim takve zgrade ne ispunjavaju zahtjeve vezane uz energetsku učinkovitost koji su trenutačno na snazi prema sadašnjim propisima u Europskoj uniji. Energetska obnova zgrada predstavlja najveći potencijal za energetske uštede na postojećim zgradama, a istovremeno je i prilika za njihovo osuvremenjivanje. To je, ujedno, i jedini način za smanjenje potrošnje energije na nacionalnom nivou na koje se Republika Hrvatska obvezala. Projekti energetske obnove zgrada vraćaju uložene investicije putem uštede u energiji s dodatnom prednošću povećanja kvalitete života i udobnosti boravka u zgradama te povećavaju vrijednosti nekretnina na tržištu. Energetska učinkovitost sve više postaje predmet istraživanja u mnogim djelatnostima. EU zakonodavstvo obvezuje na smanjenje potrošnje energije. Sve zemlje članice EU obvezne su do 2020. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 %, smanjiti uporabu primarnih energenata povećanjem energetske učinkovitosti za 20 % te postići 20 % udjela obnovljivih izvora energije u vlastitim primarnim energetskim bilancama. Cilj ovoga rada je izraditi proračun te usporedbu troškova građenja i uporabe glede potrošnje toplinske energije za grijanje tradicionalne i suvremene obiteljske kuće s različitim debljinama toplinske izolacije vanjskih zidova.