Intervencijska kardiologija jedno je od najbrže rastućih područja današnje medicinske znanosti, a tehnološka i farmakološka otkrića unutar tog područja unazad samo nekoliko godina dovela su do značajnih promjena u liječenju i prognozi bolesnika sa srčanožilnim bolestima. Prvenstveno je uloga intervencijske kardiologije u poboljšanju ishoda liječenja najjasnije vidljiva u akutnom koronarnom sindromu, a uspješne mreže primarne perkutane koronarne intervencije u akutnom infarktu miokarda predstavljaju jedno od najvećih dostignuća moderne kardiologije, a možda i medicine uopće. Dok je uloga intervencijske kardiologije u akutnoj koronarnoj bolesti jasna, stabilna koronarna bolest srca i dalje ostaje predmet javne rasprave te predmet brojnih istraživanja. Nove tehnologije i materijali u liječenju koronarne bolesti srca od 2012. postaju dostupne diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, a njihova implementacija isključivo ovisi o financijskim okolnostima. Novi antitrombocitni i antiagregacijski lijekovi također su predmet istraživanja, a sve u potrazi za (poželjno) jednim lijekom koji će u kardiovaskularnoj intervenciji imati najbolji omjer učinkovitosti i sigurnosti. Ova godina bila je i godina punog zamaha intervencijskog liječenja strukturne bolesti srca, napose aortne stenoze i mitralne regurgitacije, a kardioembolizacija, arterijska hipertenzija i periferna vaskularna bolest također postaju sve šire „igralište“ za intervencijske kardiologe. U ovom preglednom članku prikazali smo sve te moderne trendove u intervencijskoj kardiologiji protekle godine u svijetu i usporedili ih sa stanjem u Hrvatskoj.