Cilj je ovog istraživanja ispitati doprinos varijabli obiteljskog i varijabli vršnjačkog konteksta u objašnjenju samopoštovanja tijekom rane, srednje i kasne adolescencije. U istraživanju je sudjelovalo 344 osnovnoškolaca, 370 srednjoškolaca te 357 studenata. Prosječna dob sudionika u skupini mlađih adolescenata iznosi M = 12.6 (SD = 0.63), u skupini srednjih adolescenata M = 16.5 (SD = 0.57), a u skupini starijih adolescenata M = 20.6 (SD = 1.17). Primijenjeni su sljedeći instrumenti: Upitnik općih podataka, Upitnik roditeljskog prihvaćanja-odbacivanja, Skala obiteljske prilagodljivosti i kohezivnosti, Upitnik kvalitete prijateljstva, Upitnik privrženosti vršnjacima – revidirana verzija i Rosenbergova skala za mjerenje samopoštovanja. Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza upućuju na to da set prediktorskih varijabli objašnjava 38% ukupne varijance samopoštovanja kod mlađih, 21% ukupne varijance samopoštovanja kod srednjih i 27% ukupne varijance samopoštovanja kod starijih adolescenata. Kada su u pitanju obiteljske varijable, u skupini mlađih i srednjih adolescenata značajni su prediktori samopoštovanja varijable roditeljsko prihvaćanje-odbacivanje od strane majke i obiteljska prilagodljivost i kohezivnost, a kod starijih adolescenata varijable roditeljsko prihvaćanje-odbacivanje od strane majke i oca. Od varijabli vršnjačkog konteksta kao značajan prediktor samopoštovanja u sve tri skupine adolescenata izdvojila se kvaliteta privrženosti vršnjacima. Dobiveni rezultati upućuju na to da je pri razmatranju obiteljskih i vršnjačkih odrednica samopoštovanja kod adolescenata nužno uzeti u obzir različite oblike obiteljskih i vršnjačkih interakcija, ali i uvažavati razvojne specifičnosti pojedinih razdoblja adolescencije.